Févryé 1900 : premier gran mouvman lé ouvriyé Matinik.

 

« Manman, lagrev baré mwen, misié Michel pa lé bay dé fran ». An 1900, Sé ouvriyé-a ka pran bon fè. Sé patwon-an ka pijé yo opiwo. Sé travayè-a ka mandé yo péyé yo 2 fran pou an tach. Sé pi gwo réklamasion-an. Yo ka mandé tou pou yo fini épi sistenm « ptjan-an », ta « kayidon-an », épi ta dimijounen an.

Grev-la ka démaré lendi 5 févriyé 1900 Sentmari/Trinité. Sé travayè-a ka  déplasé, sòti dan an bitasion, alé dan an lot, sòti dan an réjion, alé dan an lot, pou yo fè travayè ki pòkò an grev sispann travay épi rantré an lagrev-la. Apré Loren, Marigo épi Trinité, lagrev-la ka rivé Wobè épi Lanmanten, mèkrédi 7 Févriyé.  Anlè 21 lizin, 8 an lagrev-la.

              

Mèkrédi 7 Févriyé, direktè lizin Franswa ka mandé yo vréyé larmé épi lajandamri pou « potéjé » lizin-lan. Liétnan Kkan ka débatjé Franswa épi an krey jandam. Popiétè lizin-lan ka lojé yo nan lizin-lan menm.

Jedi 8 févriyé, apochan 400 grévis ki sòti Wobè ka rivé an katkwazé Wobè-Franswa. Sé jandam-lan ka tiré : dis travayè touvé lanmò-yo, 12 blésé grav.

 

Apré yo tiré anlè sé travayè-a, mouvman-an pa ka fébli, okontrè i ka pran fos ek i ka genyen réjion lisant épi lisid. Désèten koté, ni yonndé ensandi. Sé pou sa chanson-an ka di : « Yo brilé kann bétjé, yo ensandié bitasion-yo ». Sé bétjé-a obijé négosié.

Key ni dé négosiyasion : yonn ka fet Sentmari, lé 13 févriyé, éti sé travayè-a ka konté asou dé politisien (Parti républicain deprogiste) pou défann lentéré-yo ; an lot ka fet Tibouk Lavièsalé, lé 15 févriyé, éti sé travayè-a ka nonmen moun anpami yo menm pou défann yo.

A lofisiel, grev-la ka bout lé 15 févriyé 1900. Men pou travay-la viré pran tout koté vréman, sa ka trennen jik an koumansman mwa mars-la, soutou dan Linò éti anlo travayè pa dakò épi akò-a ki fet Sentmari.

 

Rézilta-a pa fò : yo ka tiré pitjan-an, kayidon-an épi dimi-jounen an, men pou lapey, dé koté sé 1,25 fran, dot 1,50 fran. Épi lajistis ka kontinié adan larel sé jandam-lan, menm apré travay-la viré pran : yo ka rété 105 moun an févriyé-mars 1900.

Twazékant, lagrev-tala ka siyalé lantré klas sé ouvriyé-a nan listwa Matinik. I ka démaré anlot tan adan gran konba-a ka alé a kont pijman ek pou lonnè-respé.