RANKONT ANLÈ DIKTÉ KRÉYOL
Sanmdi 9 mé, 8è é dimi pou midi, Sal 8 Linivèsité Lé Zantiy
Moun ki té la : CNFPT, DJM, KALAPISAN, LLKM, SANBLAJ, TANBOU BÒKANNAL,
Lavil/bibiotek Dikos, Lavil Fodfrans, Lavil Franswa, Lavil Marigo, Lavil Senjozef, Lavil Senpiè,
Man Michelle MONROSE, prézidant komision kilti la CTM
Man Minella DUZEROL, responsab Direction du créole la CTM
Dot (Militan) : Eugénie DESTIN, David LOUTOBY
Liannè LLKM, Misié Jozef GALONDE, di bonvini épi mèsi pou tout moun ki vini, pou Linivèsité ki prété sal épi matériel pou nou travay.
« LLKM (Liannaj pou Lanng Kréyol Matinik) ka di zot an gran mèsi pou prézans-zot .
An gran mèsi ba Misié ARTHERON Aksel, Dwayen Linivèsité lé Zantiy, pou wouvè i wouvè lapot Linivèsité ba nou, épi pou sa i fè pou rédé rénion-nou woulé nawflaw.
Mèsi pou manm fondatè dikté kréyol ki té la pou primié dikté kréyol ki fet linivèsité-a, épi ki pa sispann òganizé dikté (Afarel CONFIANT, MANDIBÈLÈ, Jozet BURLET-MIATEKELA, Jojanri épi Térez LEOTIN… )
Mèsi anchay pou prézans lé zéli, lé asosiyasion, lé militan ki za òganizé dikté. Mèsi osi pou moun ki poko òganizé men ki pa kay tadé, padavwè asou tout téritwè Matinik ni moun ka chèché mélioré lanmanniè palé épi lanmanni matjé lanng kréyol la. Réyalité-tala ka fè yo batjé adan pòtalans lanng-lan ka pran, épi plis dikté chak lanné, plis latilié pou aprann li épi matjé kréyol, plis wouchach asou kréyol, plis konsidérasion ba lanng-lan nan diféran sektè (asosiyasion, kolektivité, rèlijion, média, litérati, kominikasion...)
An gran mèsi pou sikti épi moun manm LLKM ki ni lespérians-yo an dikté kréyol, men ki ka wè nésésité an bokantaj lespérians épi réfleksion
Mèsi pou kontribision chak moun ké pòté, sé pou asiré lavi lanng kréyol la !
Apré Bayalé-tala, Misié Aksel ARTHERON, Doyen fakilté Jan BERNABÉ, swété bonvini ek bon travay, épi i di lentéré épi soutien Linivèsité pou rankont-tala épi travay-la ki ka fet anlè lanng kréyol la.
Pou LLKM, Man Jozet BURLET-MIATÉKÉLA prézanté an montaj-diapo koumanté asou « Listwè dikté kréyol atè Matinik ».
Ni 28 lanné, atè Chelchè Matinik, Linivèsité Lézantiy-Giyàn (UAG) té ka viv an évennman pòtalan : Primié dikté kréyol Matinik.
Diapo 1 : Fondas lengwistik
Kréyasion GEREC an 1975 (Groupe d’Études et de Recherches en Espace Créolophone) <=>
- Konstwi an kod pou grafi kréyol la
- Bat pou rikonnet kréyol ékri
- Dévopman an soutien militan : Bannzil Kréyol Matinik épi ACCC (Association pour la Création du Capes Créole))
An lanné 1975, Linivèsité Lézantiy-Giyàn (UAG) wè paret an laboratwè lanng ki té liannen épi volonté an gran langanis matinitjé, Jean Bernabé. Non’y sé té « GEREC » : Groupe d’Études et de Recherches en Espace Créolophone. Yonn adan pli gran étap travay-li sé té kodifikasion grafi-a, pou ankourajé aprantisaj lanng kréyol la a lékri épi ba’y an grafi ki fiksé. An menm balan-an, militan épi entélektiel angajé soutienn mouvman siantifik tala pou ridjoké lanng kréyol la
Diapo 2 - 9 mé 1998 : dat kréyasion dikté kréyol la
Prémié dikté kréyol la fet Linivèsité Lézantiy-Giyàn (Chelchè). I fet gras a volonté Man Nady Nelzy Odry ki té ka travay RFO, gras a travay siantifik linivèsitè épi gras a soutien militan kiltirel.
Gran réyisit : pasé 350 patisipan .
Manm fondatè : GEREC, Nadystribisyon, Bannzil Kréyol Matinik, ACCC (Asosiasion pou Kréyasion Kapes Kréyol), épi Littoral Jeunes
An bagay Matinitjé fè di yo menm,épi pwop manniè wè yo.
Moman-tala pòté an gran boulves adan listwè lanng kréyol la, pas i té ka di, an manniè wo épi fò : kréyol la sé an lanng, é kon tout lanng i pé ni an lékriti. An menm balan-an, sa té ka kréyé an nouvo zouti pou viré ba’y an diyité
Diapo 3 - Fonksion dikté kréyol la
Montré kréyol-la andwa ni tout plas-li adan larel lékriti
Difizé larel grafi GEREC 1, aprézan GEREC 2 ; lòtograf épi gramè lanng-lan
Favorizé aprantisaj lekti épi lékriti an kréyol
Transmet kilti, matjoukann, mémwè épi lidantité matinitjé
Gloriyé moun ek mes péyi-a
Pòté an pal ba sé matjè kréyol la.
Diapo 4 - Lanné 2000 : an difizion toupatou Matinik
Dives fos ka rantré nan mouvman-an: asosiasion kiltirel, lékol (dikté kolèj épi lisé), Konsey réjional, médiatek épi média (dikté télévizé épi radiodifizé)
An 2000 : Kréyasion Kapes Kréyol
Diapo 5 - Dépi 2010 : an pratik enstitisionalizé
Prézan adan pliziè komin
Prézan adan gran manifestasion kon Mwa Kréyol
An piblik pizanpi dives
Dévlopman nimérik, épi adaptasion prapot lévolision sosiété jòdijou
Diapo 6 - An pratik pédagojik, kilitrel épi politik
An gran divesté épi an pli gran plas nan média
An piblik pizanpi laj.
Dot manniè difizé.
Rikonésans lengwistik
An fos pou lidantité matinitjé a
Pou LLKM, Daniel BARDURY di an pawol asou « Poutji nou la jòdi-ya ? »
« Nou la pas, nou tout la, nou ka ba dikté oben nou ka pran dikté.
Nou la pas nou enmen lanng kréyol la ek nou lé fè’y viv obidjoul.
Dikté ka mété nou anlè larel-tala.
Toujou sonjé, dikté sé kouté, konprann, matjé, li ek testifié sa nou ékri a. Pa ni anlo manniè fè sa. Testifié sé aplitjé reg gramatikal ; sé aplitjé reg pou matjé filé. Dikté sé aprann mod fiksasion, vayasion, tolérans ek altènans ka bay. Teks an dikté sé vayasion doukwé tou.
Adan reg gramatikal, adan reg matjé, ni an lespri : mo ka fè fraz ; fraz ka fè teks. Ek tousa konsa ni an larel, an lantopoloji ek an manniè wè.
Nou tout la ka fè dikté adan an menm lanng, kisiswa teks-la, kisiswa koté-ya éti nou ka pran dikté-a. Nou tout la, nou pé bokanté koté-a éti nou ka pran tikté-a.
Fok pa libèté-tala vini pozé nou poblenm.
Kidonk, fok nou woulé adan an menm lespri matjé gramè, matjé mo, matjé fraz, matjé teks, kisiswa la nou chwézi pran dikté-a oben ba dikté-a.
Fok nou antann kònou !
Paspoutji, ba dikté, pran dikté, sé pa anni an jes konsa. Sé an konpòtasion, an lespriyel, an larel ka mennen nou konstui, épi dot moun, ranjman lanng kréyol la.
Sé an konpòtasion ka ba nou plézi fè Yonn pou lanng-lan.
Manmay, annou kontinié ba dikté lanng kréyol tout respé nou la ka pòté’y. Annou lianné Lespri épi Kò pou nou pi fò !!! Mi sé pou sa nou la jòdi-ya ! »
BOKANTÉ LESPÉRIANS ÉPI AWMONIZÉ
Asou kondision matériel : poblenm sal, pri, biyé « Man té la », brè-manjé, patnè
- Sé silon vizion kolektivité-a ka akonpayé (lakomin, la CTM), épi vizion asosiyasion-an tou : kolektivité-a pé rédé pou sal, pou désèten pri, pou réklam. Ni adan ka angajé kòyo anpil. Dot patnè (esponsò, donatè) pé rédé tou. Touvé patnè épi lajan, sé an késion volonté òganizatè-a, silon vizion’y.
Ni désèten òganizatè ka mandé an « dwa pou patisipé » (lantré péyan). Pou yo, sé an manniè trapé an soutien pou ranbousé an pati dépans-yo (papié, lwé sal, pri, ti brè-manjé…). Dot sikti ka mété an bwet pou moun ba an soutien volontè (LLKM).
- Plas pri-a/rékonpans-lan ?
Nan lé prèmié dikté-a, té ni bon pri, pou fè moun vini.
Foda i senbolik, pou mobolizé an konsians. Pri-a pé ni an lentéré kolektif (i ka pèmet valorizé lanng-lan, travay-la asou lanng-lan). Twazékant ni an lentéré pèsonnel tou : sé an lonnè tou, i ka pèmet an moun pran konsians valè’y, i ka pèmet gwoup-la valorizé sé manmay-la.
Dives model rékonpans : liv, dis, bon acha, plant, koup... Nou ka mété douvan bagay péyi-a, bagay ka valorizé travay moun péyi-a.
Désèten koté, tout moun ka trapé an diplom patisipan, an biyé « man té la ».
Ni manmay ka mandé nou pa mété douvan pri, men pito poutji nou ka fè dikté. Fok chèché konsians-lan, rédé moun angajé kòyo pou lanng-lan li menm. Pou sèten anpami yo, pri-a ka rantré nan an lot larel ; es pri pèsonnel, sa ni pòtalans ?
Ni moun ki za vini mapipi, yo ka fè tout dikté, ek yo ka pran pri chak fwa. Es fok yo sispann patisipé ? Tout moun dakò pou di nou pé pa opozé an moun patisipé, sa ka rédé miziré nivo-a tou. Twazékant, nou pé oriyanté patisipasion-yo : mandé yo vini korektè, oben enskri yo adan an katégori mapipi, oben kité yo fè dikté-a, men pa ni not pou dikté yo a, yo ka vini adan létjip korektè a apré… An lot lidé : es si nou bésé anlè pri-a pé rédé rézoud poblenm-lan tou. Pétet, men fok nou sav ni moun ka vini pou tit-la sirtou.
Asou moun, sikti, bagay, a lonnè
- Sé pa selman matjè, sé atis tou, pofésion kontel péchè, kiltivatè, moun ki ni an sians nan an pati kilti-nou… Kivédi moun oben sikti ki ka pòté an bon balan pou lanng-lan.
- Sé pa oblijé an moun a lonnè. Kontel DJM pito ka mété douvan an tématik, épi paren/marèn pou tem-la, adan lespri fè an liannaj lanng épi kilti.
Asou ki model dikté : matjè, otè pou lokazion ? / londjè, nannan, épi kèsion ? /
raplé reg avan ? / manniè li dikté-a ?
- Silon piblik-la, ou ka adapté tem dikté-a, londjè’y, nivo-a …
- Ni manmay ka chwézi an sel teks. Ni manmay (kontel DJM) ka chwézi pliziè teks silon nivo sé patisipan-an : latit, kolej, lisé / manmay nef, mapipi...
- Chwézi teks an matjè moun za konnet, oben mandé an moun oben an gwoup moun fè an teks pou lokazion. Sa pé pèmet valorizé moun ki pé matjé teks.
Matinik, moun ka pran dapiyan asou Estanda 2. Kidonk, si teks-la ka sèvi Estanda 1, nou ka viré matjé’y nan kod Estanda 2 (épi lotorizasion lotè-a si sa nésésè).
- Préparé dikté-a épi an ti lison :
* Avan pou fòmé moun, épi rendé moun vini tou ;
* Lentéré-a, sé fè ti lison-an dapré mo épi reg gramè ki nan dikté-a ; sé an pangad pou rédé opozé moun fè fot (kidonk, sé fòmasion ka mennen).
* Ni anpami ka fè ti lison apré tou pou espitjé koreksion-an.
- Silon dikté-a, òganizé an préparasion bien avan (adan dives lékol komin, adan an sikti…).
Kontel nan « dikté lafanmi » i ka òganizé épi lékol lakomin,, SANBLAJ ka òganizé létjip paran/zanfan. Sa ka rédé mété sé paran-an adan tou.
- Pou chwézi ant diféran mapipi ki sòti égal-égo, yonn-dé késion nésésè ; sé késion anlè kilti péyi-a.
Sa nou ka chaché, sé rédé moun érisi, sé aprantisaj, fòmasion, sé fè yo pran plézi aprann lanng-lan.
Asou koreksion-an : menm jou-a, apré ? awmonizasion (avan, apré) /
barem / sé korektè-a (plas-yo, konpòtasion-yo?)
Pliziè lespérians :
- Koreksion apré, kivédi rimet sé kopi-a an lot jou. Ou ka ni plis tan pou korijé épi pou awmonizé.
Sa posib rimet an korijé papié tou (DJM) Twazékant, fok sé an plézi, é pres lanmwatié sé moun-lan pa ka viré. Kidonk, ni an pati plézi-a yo ka ped. Pou sa ki pa viré, koumanniè fè yo trapé espikasion ki épi koreksion-an. Koumanniè rimet moun-lan fey-li si’y pa viré oben si’y pa mandé ; es sé an bon bagay pa rimet fey ?
Dikté pou travayè la CTM, sé an tan apré épi yo, kidonk an pi gran tan fòmasion.
- Koreksion menm jou-a. An espikasion koreksion-an, an komen, pou tout moun, sa pòtalan. Twazékant, sa ka dépann kantité korektè, épi kantité fey pou korijé.
- Menm jou-a, oben an lot jou, koreksion komen an, sé silon lérè ki viré pi souvan, épi silon sa moun bizwen épi lé pofondé.
- Koreksion, sé pa an sians ekzak. Awmonizasion ka pèmet limité lérè oben twop diférans. Fok fè an awmonizasion ant korektè avan koreksion ; fok fè yonn apré tou (fè échanj kopi, kivédi pliziè koreksion pou an menm kopi..) ; épi pannan koreksion-an tou, lè nou ka jwenn an poblenm awmonizasion-an nou fè avan an pa té wè.
Koreksion épi li dikté-a lianné : bien tann manniè li teks-la. Ni sa nou konprann nou di, ni sa nou konprann nou tann. Sé an poblenm nou ka jwenn nan tout dikté. Ki manniè trété bagay-tala ?
Sa té ké bon sé korektè-a nan sal-la pannan yo ka li dikté-a (pétet foda réjistré dikté-a, si sa posib). Konsa, yo ka pé aprésié manniè yo li dikté-a, ek lérè ki sé pé fet prapot sa.
Es fok pa nou kaskod parapot a manniè nou té ka viv dikté fransé ? Tansion pou moun pa viré touvé manniè yo pran fè adan dikté fransé. Foda nou ba ladivesté tout plas-li. Bien présizé nou ka fè an chwa mo men nou pa ka mété mo asou koté (silon sa nou ka tann oben ni labitid tann oben di). Bernabé té ka fè an diférans ant lòtograf épi « orthographisme ». Si mo-a moun-lan tann lan pa ka chanjé sans-lan, épi si’y pa ni lérè nan manniè matjé’y, poutji fok tiré pwen ? Ni bagay senbolik tou : LLKM ka sèvi koulè vè pou korijé ; pa ni not anba 5 (pis ni anlo mo moun-lan matjé bien, menm si’y fè bon lérè. Épi, pou tout moun, ou ka tiré pwen an sel fwa pou an menm lérè moun-lan fè pliziè fwa.
Épi, es fok pa nou espérimanté tou désèten fom éti moun ka korijé kòyo yo menm ?
Dikté kréyol sa pou et an plézi, sé kous pou konésans, sé pa kous pou performance. Ou ka séyé bon adan sa ou ka fè a, ou pa blijé sé wou ki méyè. Sé évité moun-lan pati la épi lidé i pa bon, lidé i échwé. Sa pou et an plézi ! Nou ka mété douvan plézi nou ka vini pran pou lanng-lan pran balan. Plézi sé ni tjè sipòté an kontrariété tou.
Asou poblenm lantou lanng-lan nan sé dikté-a : fè lenvantè-yo
ki dapiyan-nou, altènans, tolérans ? + Tiré-a
- Poblenm nou ka jwenn pi souvan : tiré, lapostwof, r oben w, aksan, kolaj ti mo (pani, téké, téka…), mo konpozé.
- Rénion-an chwézi travay asou tiré-a, dapré an prézantasion Daniel Bardury té matjé asou sa :
Zafè tiré-a
Kon nou sav la, an tiré sé pa anni an kout bik ant dé mo. Nou ké wè wotè sèvis-la tiré-a ka rann fraz-la.
Annou koumansé konsa ! Épi sé détèminan-an !
- Lè détèminan-an plasé lamenm adwet (dèyè) non-an, nou ka mété an tiré pou lianné non épi détèminan. Kontel :
« sak-la » ; « pon-wan » ; « tifi-ya » ; « sé moun-lan » ; « lé moun-nan » ; « difé-a » …
« Lanné-tala » ; « lanné -isi » ;
« Ich-mwen »
- Lè ni dé détèminan yonn adwet (dèyè) lot, nou ka mété an sel détèminann jiskont dèyè non-an. Kontel :
« Liv-mwen yan » ; « sé mango-nou an » ; « sé loto-zot la »
Poutji ? Sa pa ka chajé zié. La ni an lékonnomi fom. Kidonk, lékonnomi tiré.
- Lè ni an mo konpozé agoch (douvan)détèminan-an, an sel tiré (ta mo konpozé a). Kontel :
« lonyon-péyi a » ; « pié mango-zo a » ; « fouyapen-kafé ya ».
Poutji ? Sa pa ka chajé zié. Ni an lékonnomi fom. Kidonk, lékonnomi tiré.
Veb kòté (Verbes pronominaux réfléchis)
Mi an pasay adan gramatikal lanng kréyol Matinik la éti nou pé wè « altènans » épi « tolérans ».
Ni « altènans » lè ou ka popozé dé manniè matjé ka fè bal.
Ni « tolérans » lè ni an manniè matjé ki fò pasé an lot. La ni an néchel fom. Taa ki mwen fò a pé ka fidjiré.
a- « Kòmwen / Kò mwen » : La ni an altènans.
Mwen ka ri kòmwen / kò mwen ( se moquer de soi) - Mwen ka mandé kòmwen / kò mwen es fok mwen alé.
Sé lespri ki la, sé pa kò fizik.
b- « Kò-mwen »
La, sé kò fizik ki la. Kontel : « Mwen pran an so moto. Plen mak griji anlè kò-mwen. »
Pou bout :
Matjé sé an sians épi an santiman tou.
- An bokantaj fet asou tiré-a lè ni dé détèminan yonn dèyè lot, lè ni an détèminan apré an mo konpozé épi tiré, lè nou ka sèvi “kò” pou palé di kò fizik oben adan fom kòté (forme pronominale réfléchie avec « corps »).
Ni an ti bokantaj ki fet tou asou r/w.
- Jòdi, pou awmonizé opi wo grafi-a épi lòtograf-la, foda Estanda-a té ké adopté a lofisiel, épi an sikti ki té ké ni an lotorité pou sa a lofisiel. Épi, ni désèten bagay, sé tan-an (lizaj) ké tranché.
Prapot sa, GIP la CTM fini kréyé a lé et an zouti pou lanng-lan. Ni an rénion lendi 11 mé, 5è é dimi d’swè, la CTM, pou prézanté’y.
Asou animasion : li teks, kilti, montray, koreksion komen
- Pengad : Kréyol, sé pa dikté selman. Manniè nou ka travay pa pou kréyé lespri-tala.
- Diféran fom :
* Poveb, akwostich, karaoké kréyol, powézi, kont, montray liv... (Dikos),
* Mizik/dansé, pawol lantou moun oben sikti a lonnè, li teks, eslam, montray liv… (LLKM)
* Silon kantité animasion épi kantité kandida, nou pé òganizé tout évennman-an anlè an jounen, épi an dimi-jounen animasion (laprémidi), ek silon tenm-lan : konférans, mizik, pawol, latilié lantou lanng-lan ek kilti-a… (DJM)
- Pou dives òganizatè, sa té ké bon nou pofité di lespas dikté-a pou abitjwé moun li kréyol, pas bien matjé pa oblijé bien li. Li teks : sa pé et an teks moun-lan konnet a lavans, oben yonn i ka dékouvè (sé pito tala ka rédé wè si moun-lan ka rivé li an manniè flouz).
Pawol pou bout
Pou sé patisipan-an, rankont konsa ka pèmet nou konnet kònou, épi bokanté lespérians. Sa ka montré sa posib nou travay ansanm-ansanm, pou vréyé kréyol-la pi douvan.
Lespri-a té bon : sé té vréman an bokantaj, nan respé ladivesté, sé pa té pou enpozé an larel.
Katriem Konsit LLKM asou "Li ek Matjé Kréyol"
Sanmdi 1é oktob 2022
8è é dimi pou 1è, Lotel Lasanblé, avèni Lé Karayib, Fodfwans
Té ni alantou senkant moun ki patisipé : matjè, fòmatè, militan. Anpami yo, pliziè mapipi ki ka bat red asou lanng-lan, pou désèten dépi lontan.
Man Michel Monrose, ki prézidant komision "culture, art et patrimoine" la CTM, swété tout moun an bonvini épi an bon travay.
Sé Misié Jojanri Léotin LLKM té chwézi pou fè mitannè.
Konsit-la woulé épi tonbé dakò asou twa gran keksion, apré popozision sé twa gwoup-la ki travay asou yo pou préparé konsit-la :
- Manniè matjé lavansé lè-a
- Manniè matjé non péyi, kontinan, sig sikti
- Manniè matjé gran nonb.
Gwoup-la ki bat asou mo konpozé prézanté travay-li. Konsit-la ké travay asou'y an pochen fwa.
An sitwayen matinitjè vètikal kité nou.
Jòdi 4 désanm 2018, Georges Eleuthère MAUVOIS (GEM) alé. Nouvel-la tonbé blip kité nou adan an gran lapenn.
GEM sété an wo gradé fonksionnè Lapos, Léta fransé ; men sé pa sa tousel i té yé.
I té sitou, an sitwayen matinitjè, angajé ek doubout an péyi’y.
Gwotet pati konminis matinitjè ek sendikalis, i goumen tout lavi’y pou défann travayè ek moun maléré. I pa té ka sipòté lenjistis ek lesplwatasion moun : kifè, toulonngalé, i té ka kritiké ek ataké mové tretman patwon asou ouvriyé ; mové tretman Lafrans asou sitiasion sosial, politik ek ékonomik Martinik. Lé gwo chef Gouvelman kolonial fransé pa té enmen manniè lonjé-dwet tala asou politik-yo. Komva, GEM té tet kolé épi dé bon zanmi’y : Walter GUITTEAUD ek Armand NICOLAS ; yo té ka vini pou yo danjéré.. Kidonk, silon lòdonans DEBRÉ (1960), yo désidé dépòté yo an Frans, an 1962. GEM rifizé pati. I ped travay-li Lapos. I viré étidjan : i aprann dwa ek vini avoka. Sé an 1982, nouvo Gouvelman fransé-a viré nonmen’y fonksionnè Lapos.
Lè GEM sòti adan lawonn politik la, sé menm manniè i pòté pasion’y, lanmou péyi’y ek langajman’y adan litérati. I matjé liv an fransé kon an kréyol, ba granmoun kon ba timanmay lékol. Men, sé plito litérati kréyol-la ki fè GEM vini an mapipi ékriven. I pa té adan pies mouvman litérè ; men, i té enmen matjé pies téyat asou tras chimen Molière, Sophocle…: Agénor Cacoul, Don Jan, Misié Molina, Antigòn, Arivé d’Pari, Ovando… Yo jwé pres tout sé pies téyat-li a. Pou an ékriven sa sé an gran lonnè ek mak rèkonésans. Fok sav tou, sé “Man Chomil”, an vayan pies téyat konmik i matjé an 1990 ki rann li popilè toubannman. Epi komédi-tala épi dot teks-li, lidé’y sété ba lanng kréyol la plis wotè ek fè pep Martinik wè’y asou anlot kanman. Lot lidé’y sété fè dan ri kò pou nou pran konsians konpòtasion mes aliénasion nou ek sòti adan’y.
GEM pòté kréyativité’y tou, adan roman “Gélius et son disciple ou Paroles de mangouste" ek adan liv ka palé asou lavi moun : Janine et Akouré, Chateau Aubery, Georges Gratiant, Henry Lémery….
Dan Ti Zétwel, Kont Lé Kat Kwazé, ek Mi yo, liv i matjé pou lédikasion timanmay, sé tout sansibilité lanfans–li ki ka paret.
An vérité, an gran défansè ek òbsèvatè sosiété matinik kité nou. Nou lé salié mètamanniok-la pou tou sa i kité ban nou, ek fos-la i ba péyi-a. Nou di’w mési. Lonnè ek respé anlè’w.
Jozet BURLET-MIATEKELA
Prézidant lasosiyasion KARIB KRÉYOL ÒGANIZASION (K@KO) 12/2018
Manm Liannaj pou Lanng Kreyol Matinik (LLKM)
POUR LA LICENCE DE CRÉOLE
La Licence de créole est une voie privilégiée pour tous ceux, toutes celles, jeunes ou moins jeunes, qui envisagent de travailler (ou qui travaillent déjà) dans les domaines du tourisme, de l’animation culturelle, de la publicité, du journalisme, et de l’enseignement. Ce ne sont là que quelques exemples des perspectives qu’offre cette formation universitaire.
Dans le domaine du tourisme, on a souligné à juste titre qu’outre le sable blanc et les cocotiers, la Martinique, peut-être plus que d’autres îles, a comme atout un riche passé, une culture bien vivante, qu’apprécient des visiteurs, pas seulement préoccupés par la « bronzette » comme on croit.
Un animateur culturel, une animatrice culturelle, incultes dans ces domaines, langue et culture créoles, c’est difficile à concevoir.
La connaissance approfondie de la langue créole et de la culture qu’elle véhicule sont utiles à tout journaliste aux Antilles, spécialement sans doute pour tout ce qui concerne les enquêtes, le journalisme d’investigation.
On peut dire la même chose pour le publiciste (en matière de créativité, d’impact sur son public…) : la connaissance de la culture native-natale permet bien évidemment de mieux toucher ceux à qui on s’adresse.
Mais, même si une Licence, quelle qu’elle soit, ne débouche pas sur le métier de professeur, une Licence de créole peut être pour quelqu’un qui se destine au métier d’enseignant, un atout indéniable. En effet, dans le primaire, son travail consiste à inculquer les connaissances de base : lecture, écriture, grammaire et orthographe, éléments de mathématiques (arithmétique et géométrie), connaissances de base auxquelles sans doute faut-il ajouter aussi des connaissances indispensables en Histoire et Géographie. Et qui ne se rend pas compte que des bases solides dans la langue créole et dans la culture qu’elle véhicule sont, pour un enseignant, une aide précieuse dans nos pays ? A la fois pour le rapport à des élèves bilingues mais créolophones « au quotidien », et pour la transmission de ces éléments de la langue créole, avec tout ce qu’elle charrie symboliquement (notre identité est inscrite fortement dans cette langue, dans ses mots, ses expressions, ses proverbes et autres. )
Au niveau culturel, l’existence d’une Licence de créole à l’Université des Antilles est pour nos pays, Guadeloupe et Martinique, un enjeu presque de survie.
En outre, de manière générale, la créolistique est un enseignement très formateur pour l’esprit : qu’on lise pour s’en convaincre, par exemple, les ouvrages de Jean Bernabé, Ranboulzay, tomes 1 et 2 : une puissance de réflexion et une finesse dans des analyses poussées, sans sectarisme, au service d’un combat à dimension culturelle, et politique au sens le plus noble.
Est-il nécessaire de préciser qu’il serait souhaitable qu’un maximum d’étudiants puisse s’inscrire pour préparer la licence Langues, littératures et civilisations étrangères et régionales - créole.
Pour LLKM, Liannaj pou lanng kréyol Matnik
(ADPKM, AM4, IKAK, KABELL, K@KO, KM2, KALBAS LÒ LAKARAYIB,
LAKÒDINASION LAWONN BÈLÈ, SANBLAJ POU FÈ KRÉYOL LÉKOL),
Georges Henri Léotin, sigrétè LLKM
